top of page
DSC_0087_edited.jpg

13. Kjelld Kroon

Mi nomber ta Kjelld Masoud Kroon, konosi komo Eltje, Kjelld of Masoud, na e momentu aki mi tin 27 aña i mi ta bibá na Leiden. Mi a nase na Hulanda i mi lanta na Rincon, kaminda mayoria di mi famia ta di dje. Na momentu ku mi a kaba mi VWO na Liseo na edat di 17 aña, mi a skohe pa bai bek Hulanda pa desaroya mi mes.

Mas di Kjelld

Na e momento aki mi ta kabando mi estudio den filosofia, den kua mi ta focus riba filosofia politiko i dekolonial. Tambe mi ta traha na Pakhuis de Zwijger na Amsterdam, kaminda mi ta dirigi diferent programa i evento den tema di anti-rasismo i igualdat, i tambe mi ta jr projectmanager di 'Samen Tegen Racisme' kua ta un aliansa di gruponan representando diferent komunidat diasporiko ku ta forma parti di Amsterdam. Tambe mi ta un di e hobennan Boneriano ku ta forma parti di e jongerendenktank BITlab.

 

Maske mi ta leu for di kas, mi a skohe pa involvi mi mes den politika di Boneiru. Esaki paso mi ta haña sumamente importante pa bringa pa nos derechonan humano i tambe komo hoben pa bringa pa nos futuro. 

 

Tin hopi konstrukshon i kambio na Boneiru. Tur na nomber di desaroyo pa Boneiru. Pero mi ta haña mi ta puntra mi mes kiko e efektonan berdadero ta pa nos ekonomia. Lo ta bon si gobiernu por komparti tur plan i publiká e ganashi di turismo, di hotel etc. Nos tur por mira ku e kondishonan pa e pueblo Boneriano mes ta bayendo atras na mesun momentu ku otronan si ta bai dilanti di e desaroyonan aki. Esaki no ta husto. Nos mester para riba nos pia i bringa pa lokual ta importante pa nos pueblo.

 

Tin e parti ku nunka nos lo por realisa nos mes den un manera propio, tanten ku nos ta bou di un struktura kolonial. I nos mester ta honesto ku nos mes, e struktura ku nos ta den dje ku Hulanda ta un struktura kolonial. Esaki no ta solamente den e struktura di gobiernu, pero tambe den e manera ku nos ekonomia i nos edukashon ta struktura. Nos ekonomia, te ku awe, ta traha sigun prinsipio do dependensia: kuminda ta importá, nos playanan ta bai perdi na inversionistanan international. 

 

Nos edukashon tambe tin su problema. Nos ta wordu eduka den sistema europeo, pero boneiru no ta situa na europa. Nos ta den region karibense i sur amerikano, i ta sumamentu importante pa nos eduka nos mes tokante di e region aki tambe. Banda di esei hobennan ta wordu lanta pa bai hulanda i sigi siña, pero esaki tin 2 problema: no tin sufisiente trabou na nivel pa nos hobennan ku ta bai studia afó, i ya ku hopi di e talento intelektual di boneiru ta keda afo, boneiru ta haña su kes den un Braindrain (kual tambe ta un taktika kolonial). Anto lokual ku ta pasa awora aki ta ku ta manda eksperto Hulandes pa bin dirigi kos na Boneiru, lubidando riba yunan di tera ku tambe por yena e funshonnan ei. Nos tin ku draai tur esaki bek.

 

Nos mester pensa di solushonnan holistiko pa nos problemanan. Kultura ta importante pa nos mantene e konosementu i balornan di nos antepasadonan, pero i tin balor ekonomiko i tamba pa e salu mental. Nos media ambiente ta importante pa e turismo di Boneiru, pero i tin balor pa nos salu mental i pa e bestianan ku nos ta parti nos dushi isla ku ne tambe. Agrikultura ta importante pa nos tin kuminda di nos mes, pero por forma produkta pa eksporta tambe. Na luga di keda bin ku solushon short-term, nos mester kuminsa pensa riba solushon long-term i duradero.

 

Politika ta un asuntu di hende, hende ku ke influensia nan mesun destino. Politika no ta solamente hende den bachi ku ke sinta den parlamento of eilandsraad. Politika ta afekta bida di nos tur. Pesei tur hende tin rason pa purba di afekta politika di nan pais of isla.

bottom of page